Porodiljska naknada

Porodiljska naknada

Pet, 16. Aug. 2019.


Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a u izuzetnim slučajevima, žena može koristiti i kraće porodiljsko odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Porodiljsko odsustvo može početi 28 dana prije očekivanog porođaja.


 

Porodiljsko odsustvo obuhvata i pravo na porodiljsku naknadu u F BiH, to je regulisano Zakonom o radu. Visina i način isplata naknade utvrđena je kantonalnim propisima.

U članu 62. Zakona o radu F BiH kaže se da za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena je u radnom odnosu ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, i to je puno porodiljsko odsustvo.


Žena koja je u radnom odnosu može koristiti i kraće porodiljsko odsustvo, minimalno obavezno odsustvo je 42 dana  poslije porođaja. Žena koja radi može, ali i ne mora, koristiti porodiljsko odsustvo u punom trajanju.
Porodiljsko odsustvo se može otpočeti i prije očekivanog datuma porođaja i to na osnovu doktorskog nalaza, i može biti najmanje 28 dana prije porođaja. Ona žena koja je počela koristiti porodiljsko odsustvo 28 dana prije porođaja, ima pravo na još najmanje 42 dana odsustva poslije porođaja.
U članu 63. Zakona o radu F BiH je rečeno da porodilja ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena u slučaju kada, nakon rođenja djeteta, nije iskoristila porodiljsko odsustvo u punom trajanju.
Žena koja je u radnom odnosu ima pravo nakon isteka porodiljskog odsustva da radi pola radnog vremena do jedne godine života djeteta, do navršene dvije godine života djeteta ako se radi o blizancima, trećeg ili svakog sljedećeg djeteta. Rad sa pola radnog vremena može trajati i duže.
Pravo na rad sa pola radnog vremena ima i roditelj od jedne do tri godine života djeteta, ako je to neophodno zbog zdravlja i razvoja djeteta. Također, žena koja radi puno radno vrijeme i doji dijete, ima pravo na odsustvo sa posla dva puta dnevno u trajanju od sat vremena sve dok dijete ne navrši godinu dana. Ovo se odnosi samo na žene koje rade i koje nisu iskoristile pravo na puno porodiljsko odsustvo. Vrijeme koje se iskoristi za dojenje djeteta ulazi u radno vrijeme. Žena ima pravo na pauzu tokom dojenja i pauzu u toku radnog vremena. Ako žena izgubi dijete, tj rođenjem mrtvog djeteta ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva žena radnica ima pravo na produženje porodiljskog odsustva koliko nalaže doktorski nalaz, tj. do oporavka. Zakon je propisao da je taj period najmanje 45 dana od porođaja, odnosno smrti djeteta.


U zakonu o radu je predviđena i mogućnost korištenja porodiljskog odsustva i za oca djeteta. Otac može koristiti pravo na porodiljsko odsustvo 42 dana nakon porođaja. To pravo ima i u slučaju smrti majke djeteta, ili ako majka napusti dijete, i ako majka iz nekog opravdanog razloga ne može koristit porodiljsko odsustvo. Otac ima pravo i na rad sa pola radnog vremena, i to samo ako žena u tom vremenu radi puno radno vrijeme. Otac može koristiti ovo pravo nakon isteka obaveznog porodiljskog odsustva, dakle, nakon 42 dana od porođaja. Što se tiče isplaćivanja naknade, ona se isplaćuje godinu dana od dana ostvarenja porodiljskog odsustva. Centar za socijalni rad je obavezan da uplati i isplati doprinose direktno.

Stanje u kantonima


Posodavac koji ne isplaćuje razliku plaće za porodilje sa prebivalištem u Kantonu Sarajevo, nije obavezan podnositi MIP obrazac i Specifikaciju plaće. Ako porodilja ima ugovor na određeno vrijeme, ostvaruje pravo na naknadu sve dok traje ugovor o radu, osim ako ne dostavi drugi ugovor o radu. Ako ne dostavi novi ugovor ima pravo na novčanu pomoć ženi za preostali period, dakle, ima pravo na novčanu pomoć u iznosu 30% prosječne plaće Kantona, i to samo ako ima prebivalište u KS najmanje godinu dana.
Žena koja radi pola punog radnog vremena, naknada plaće za pola radnog vremena se utvđuje u iznosu od 30% prosječne plaće Kantona. Ako žena rodi mrtvo dijete ili dijete umre u toku korištenja prava, ima pravo na navčanu pomoć u trajanju od 45 dana nakon smrti djeteta. Naknadu plaće umjesto majke može ostvariti otac djeteta, odnosno usvojitelj, pod uvjetima utvrđenim propisima o radu u istom iznosu kao i majka. Propisana naknada u Kantonu Sarajevo iznosi 60% prosječne plaće kantona, a može biti i niža od najniže plaće propisane Općim kolektivnim ugovorom za F BiH. Centar za socijalni rad KS isplaćuje porodiljsku naknadu direktno, uključujući i uplatu doprinosa.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu naknada plaće, iznosi 40% prosječne plaće koju je radnica ostvarila u toku šest mjeseci prije korištenja porodiljskog odsustva. Centar za socijalni rad ovog kantona vrši povrat neto naknade, na teret sredstava Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, dok je poslodavac obavezan da uplaćuje doprinose. 

U Tuzlanskom kantonu naknada plaće se utvrđuje u iznosu od 90% ostvarene prosječne plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja ili u iznosu od 55% prosječne plaće TK ostvarene u istom periodu. Naknadu plaće i doprinosa plaća poslodavac i ima pravo na refundaciju neto naknade i doprinosa iz osnovice. 


U ZDK naknada plaće iznosi 80% prosječne plaće porodilje za šest mjeseci prije početka porodiljskog odsustva, i ne može biti veća od posljednje prosječne plaće Kantona. Naknadu isplaćuje Centar za socijalni rad, koji uplaćuje i doprinose.


BPK Goražde ima porodiljsku naknadu 80% od plaće porodilje ostvarene u periodu šest mjeseci prije porođaja, i taj iznos ne može biti manji od 60% prosječne plaće u Kantonu ostvarene u prethodnoj godini. Naknade isplaćuje Centar za socijalni rad refundacijom, a doprinose poslodavac.


U HBŽ Livno porodiljska naknada se utvrđuje u 100% iznosu ostvarene osnovne plaće, koju je porodilja ostvarila u mjesecu prije odlaska na porodiljsko odsustvo, i ona ne može biti veća od prosdječne plaće na području F BiH niti manja od najniže zajamčene neto plaće na području F BiH.Naknade uplaćuje kantonalni ZZO, direkto, a doprinose poslodavac.


U Županiji Posavskoj porodiljska naknada iznosi 80% prosječne neto plaće, a iznos ne može biti veći od 80% prosječne plaće u F BiH. Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja refundira neto naknadu i doprinose iz plaće, a doprinose na plaću plaća poslodavac.


Porodiljska naknada u SBK/ŽSB utvrđuje se u procentu u kojem poslodavac redovno uplaćuje doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje porodilje, i ta naknada ne može biti veća od 50% od iznosa ostvarene plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja. Naknadu isplaćuje Centar za socijalni rad, a doprinose poslodavac.


U Unsko-sanskom kantonu taj iznos je u 50% ostvarene prosječne plaće u šest mjeseci prije porođaja i ne smije biti manja od 50% posljednje prosječne plate u Kantonu. Naknade isplaćuje poslodavac i refundira je od Centra za socijalni rad, a doprinose plaća posodavac.


Visina porodiljske naknade u ZHŽ iznosi 70% prosječne plate koju je porodilja osatvarila u devet mjeseci prije porodiljskog odsustva i ne može biti veća od posljednje prosječne plaće u F BiH. Naknade isplaćuje poslodavac i ima pravo na refundiranje od Centra za socijalni rad, a doprinose plaća poslodavac.

Zbog toga što u F BIH ne postoje jedinstveni propisi za ovu oblast , svaki Kanton ima svoje propise. 

© 2019 Mamine dileme
Design by Creative 24/7