Uticaj smoga i  aerozagađenja na zdravlje i mjere zaštite

Uticaj smoga i aerozagađenja na zdravlje i mjere zaštite

Čet, 12. Dec. 2019.


U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje nekoliko mjera koje donosimo u nastavku.


Zagađenje zraka je vodeći ekološki riziko faktor za zdravlje i procjenjuje se da je gotovo trećina stanovnika evropskih gradova izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske agencije za zaštitu čovjekove okoline (EEA).

Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini. Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina).Ugljikovodonici (metan, etan, propan, butan i dr.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi. 

Posljednjih dana u mnogim gradovima i naseljima na području Federacije BiH, posebno u Sarajevu, Zenici, Visokom, Ilijašu i Tuzli zabilježen je porast aerozagađenja, uz najizraženiji porast koncentracije lebdećih čestica.  Povišene vrijednosti zračnih polutanata otežavaju disanje jer ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece.

Da aerozagađenje nepovoljno utiče na zdravlje ljudi, potvrđuje i činjenica da se u zimskom periodu zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u vazduhu, ljekarima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem. Naročito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema (najčešće „grebanje u grlu“, curenje iz nosa, kašalj). Dugoročan boravak u sredinama sa visokim nivoom aerozagađenja je važan faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i do pogoršanja već postojećih oboljenja. Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem).

Međutim, aerozagađenje nije jedini uzročni faktor u obolijevanju i smrtnosti od respiratornih, kardiovaskularnih i drugih oboljenja. Navedena oboljenja mogu uzrokovati i nezdravi stilovi života (npr. pušenje, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost), nasljedni faktori itd.

Rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektoralni pristup, tj. učešće svih relevantnih sektora i institucija  (okoliš, urbanizam, saobraćaj, zdravstvo, obrazovanje itd.).

U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje:

  • Smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka
  • Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja (planine, more)
  • Hronični bolesnici trebaju na vrijeme da uzimaju propisanu terapiju i da idu na redovne kontrole kod ljekara
  • Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama
  • Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća
  • Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama
  • Smanjiti korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet
  • Preporučuje se uzimanje dovoljne količine tečnosti (naročito toplih napitaka – čaj, supe) i voća i povrća, zbog unosa vitamina i minerala
  • Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske)
  • Smanjiti korištenje privatnih automobila, te koristiti sredstva javnog gradskog prevoza.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo FBiH.

 

© 2020 Mamine dileme
Design by Creative 24/7