Ines Đulalić je magistrica genetike i voditeljica Nifty tima u BiH, koji je u našoj zemlji prisutan od 2013. godine. Ovaj neinvazivni prenatalni test, smatra se naprednijim od dosadašnjih, jer već od desete sedmice trudnoće, može otkriti da li beba nosi određeni genetski poremećaj. Dostupan je u svim ambulantama, klinikama, privatnim ordinacijama, te ostalim zdravstvenim ustanovama, u okviru kojih se prate trudnoće.
Razgovarala: Milica Bonar
MAMINE DILEME: Kako biste najjednostavnije objasnili posao koji radite? Genetički inžinjering je većini ljudi termin o kojem još uvijek malo znamo.
ĐULALIĆ: Konkretno čime se bavimo su neinvazivni prenatalni testovi, ili drugi genetski testovi za vensku trombozu ili karcinome. Sto se tiče trudnoće, naši testovi dolaze na red u momentu kada je trudnoća već ostvarena. Naime, ultrazvučni pregled u trudnoći je dugo godina bio standard za utvrđivanje zdravlja bebe u stomaku. Amniocenteza, koja je provođena za otkrivanje genetskih poremećaja do tada, nosila je i nosi rizik od pobačaja. Istovremeno, devet mjeseci je dug period da bi se trudnica pitala da li je s njenom trudnoćom sve u redu, a želja svake žene koja želi da se ostvari kao majka, jeste rođenje zdravog djeteta. Promjena koju možemo zvati revolucionarnom, dogodila se 1997. godine, kada se otkrilo prisustvo bebine DNK u majčinoj krvi. Od tada su trudnice, dajući svoju krv, na jednostavan način mogle saznati da li njihova beba nosi genetske poremećaje, bez rizika i za njih i za bebu, tako da je tada nastao i Nifty test.
MAMINE DILEME: Koliko su procjene u vezi spola djeteta pouzdane tokom prenatalnih testova, dešavaju li se iznimke u tome?
ĐULALIĆ: S pouzdanošću od 99 % ,već u desetoj sedmici trudnoće, pomoću neinvazivnih prenatalnih testova, može se saznati spol. Naravno da postoje greške u tome, u smislu da npr. ako su postojala dva ploda, a jedan je u međuvremenu prestao da ima srčanu aktivnost, može doći do očitanja i miješanja te DNA.
MAMINE DILEME: Da li Vam je poznat procenat roditelja koji se opredjeljuju za metodu biomedicinske oplodnje, koliko je ona danas prihvaćena?
ĐULALIĆ: VF metode su veoma prihvaćene. Danas svaki treći par ima problem sa začećem. Na žalost, tačan broj nije poznat, jer se uglavnom sve odvija na privatnim klinikama.
MAMINE DILEME: Može li se desiti da podvrgavanje tretmanu medicinski potpomognute oplodnje, u svakodnevnoj upotrebi češće imenovanog kao “umjetna oplodnja”, ne uspije, postoji li uopšte garancija za to da će ona uspjeti?
ĐULALIĆ: Postoje mnogi faktori koji utječu na potpomognutu oplodnju, i ako se oni ne saniraju, odnosno, ne izliječe, vrlo je vjerovatno da ni sama oplodnja neće uspjeti. Ne postoji garancija za uspjeh.
MAMINE DILEME: U kojem procentu je, prema pokazateljima s kojima raspolažete, sporna bila uloga partnerice, a u kojima partnera kada je u pitanju nemogućnost da imaju potomstvo, koliko je realno da se nešto takvo najčešće spočitava ženi?
ĐULALIĆ: To je stereotip da je uvijek do žene. Jako veliki procent je i muške neplodnosti. Također, postoje situacije u kojima su partneri reproduktivno zdravi, ali se ni dalje ne mogu ostvariti u ulozi roditelja, što može biti i do psihičkog stanja, ili do faktora nepodudarnosti partnera.
MAMINE DILEME: Koji faktori presudno utječu na mogućnost začeća kod žena?
ĐULALIĆ: Izdvojila bih par faktora koji su najučestaliji, a u njih spadaju: problemi s hormonima, štitnom žlijezdom, potom policistični jajnici, psihološki pritisak, kao i faktor trombofilije
MAMINE DILEME: Koji je procenat žena u BiH koje se odlučuju za abortus, a koliko njih na godišnjem nivou ima spontani pobačaj, da li je tačno kada nam kažu to da je najlakše ostati u drugom stanju?
ĐULALIĆ: Danas je ostati u drugom stanju jedan od najvećih problema. Na žalost, u BiH ne postoji zvanični podatak o tome koliko se abortusa uradi godišnje, prvenstveno zbog toga što se mnogo njih radi privatno.
MAMINE DILEME: U kojoj mjeri su mladi parovi danas, u odnosu na vremena naših roditelja, zainteresirani za zasnivanje porodice?
ĐULALIĆ: Danas se parovi mnogo kasnije odlučuju na zasnivanje porodice, pa tako sve češće imamo prvorotkinje između 35-40 godina.
MAMINE DILEME: Koja je cijena biomedicinski potpomognute odnosno umjetne oplodnje?
ĐULALIĆ: Cijena IVF postupka zavisi od tretmana do tretmana, i onoga što kao takav obuhvata, ali recimo da je cijena orijentaciono oko 8.000 KM.
MAMINE DILEME: Koje ciljne skupine su najčešće potražioci Vaših usluga, odnosno Vaši klijenti?
ĐULALIĆ: Naši klijenti su sve trudnice. Nifty koristi tehnologiju WGS (Whole genome sequencing, ili u prevodu- sekvencioniranje cjelokupnog genoma), kako se to u genetici zove. Ona omogućava umnožavanje jedne bebine DNK milion puta, kako bi što lakše očitali sve informacije koje taj DNK u sebi sadrži. Jedna epruveta majčine krvi dovoljna je za analizu, dakle, bebina DNK se izolira, a Nifty se provodi u laboratorijima kompanije najveće svjetske genetičke kompanije BGI, koja trudnicama dostavlja rezultate u roku od šest do 1o dana.
MAMINE DILEME: Da li je istina da žene nakon tridesetih godina života, teže ostaju u drugom stanju?
ĐULALIĆ: Istina je da s godinama nivo estrogena opada, te su trudnoće iznad 30 rizičnije, teže, i sa povećanim rizikom da se dijete rodi s nekom anomalijom.