Piše: Milica Bonar
Pitanja koja žene svakodnevno postavljaju sebi , na koja ne mogu pronaći odgovore, ili se ne usuđuju potražiti ih konsultujući druge, njihove brige, problemi i dileme, pronašli su svoj medij, utočište i prostor gdje njihov glas može da odjekne, te bili povod održavanju još jedne, četvrte po redu Konferencije za mame MAMF.
Vrlo simboličan način da ovogodišnji MAMF započne, performans „Heroine naše prošlosti“, autora Damira Kusture, još jedanput je odaslao poruku o hrabrim ženama koje razbijaju stereotipe i tabue o sebi kao o slabijem spolu, jer samo kao snažne i osnažene, na bilo kojem polju njihovog djelovanja u privatnoj i javnoj sferi, one mogu doprinijeti razgradnji represivnog i vladajućeg sistema patrijarhata, na taj način gradeći bolji i pravedniji svijet.
Podstičući svojim pozitivnim primjerom buduće naraštaje, i ohrabrujući ih, da kao takvi sebe pronalaze, i poistovjećuju se sa istima iz njihove bliže ili dalje okoline, neovisno o prostoru i vremenu u kojem žive, misija MAMF-a nas, kako Meliha Mulahalilović Žiško, organizatorica konferencije potcrtava, „obavezuje na to da sve što radimo može pomoći i drugim ženama i pružiti im nadu“.
Ubrzani tempo življenja i nedostatak slobodnog vremena, žene nerijetko stavljaju u poziciju da sebe zapostavljaju, ili nedovoljno pažnje posvećuju svom zdravlju i izgledu.
„Svaka žena se treba malo više okrenuti sebi prije drugog stanja. Većina žena može ostati u drugom stanju, ali treba povaditi laboratorijske nalaze, posjetiti ginekologa, stomatologa, planirati trudnoću ranije ako to želi. Pola sata odvojenog u godini dana, ženama pomaže, ali žene uvijek imaju drugog posla od toga da odlaze kod ljekara“, istaknula je Armina Rovčanin, specijalistkinja ginekologije, te dodala da „planiranje porodice treba biti doslovno to što mu i samo ime govori-planiranje“.
Njeno mišljenje dijeli i fizijatrica Arijana Baždarević, navodeći da je predrasuda o tjelovježbi u vremenu trudnoće, kao nečemu što treba izbjegavati, prevaziđena, te da se žena već šest sedmica nakon porođaja, ili osam ukoliko je u pitanju carski rez, može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima.
„Prvi mjesec dana su samo vježbe disanja koje rade na rehabilitaciji unutrašnjih organa, koji su bili pogođeni porodom, ali sa laganim vježbama možemo započeti već nakon šest sedmica. Žene koje nisu aktivne u trudnoći, u trudnoći dobiju 10-12 kilograma više, što se negativno odražava na njihovo zdravlje. Nema zdrave i nezdrave hrane, nego pravilne i nepravilne prehrane“, kazala je Baždarević.
Ključ uspjeha je u raznolikosti prehrane uz savjetovanje, u „ unosu fermentiranih namirnica, poput svježeg kravljeg sira, jogurta i kefira, vitamina A, D i E, te cinka“, navela je Baždarević, dodavši i to da se problemi sa kilažom mogu reflektovati i na probleme u reproduktivnom periodu, odnosno trudnoći.
Estrogenska linija se dosta pohranjuje i u masnom tkivu, što može stvoriti probleme sa dijabetesom, a pravilna ishrana i lagane vježbe veoma su bitan rehabilitacijski faktor u postporođajnoj fazi, te s tim u vezi „Ukoliko žena u periodu kada nije bila trudna, nije mislila na sebe, tj. na tjelovježbu, trudnoća je možda vrijeme da počnemo misliti na još nekoga“, zaključila je Baždarević.
Hraniteljstvo i usvojenje još je jedna od brojnih tema koje okupiraju žene, čija je želja planiranje porodice, a svoje mjesto pronašle su i u okviru ovogodišnjeg MAMF-a, mada je institucija hraniteljstva u BiH još uvijek mnogima nepoznanica.
Naši građani manje znaju o hraniteljstvu, nego o usvojenju, koje je dugotrajan proces praćen brojnim administrativnim preprekama, mada je za oba svojstveno postojanje zajedničke želje da se nekome posvetite i predate, složili su se učesnici konferencije.
Danas imamo veći broj hranitelja nego usvojitelja, te su krenuvši ka postupku usvojenja, mnogi stali kod hraniteljstva, da bi zadovoljili svoju želju za pružanjem ljubavi, jer se naši centri za socijalni rad sporo odlučuju na to da je dijete spremno za usvajanje.
„Za hranitelja nije dovoljno 15-20 dana, nikada ne treba dati manje od 6 mjeseci. Djeca u domovima nisu navikla da imaju respekt prema starijim osobama, morate biti psihički spremni da se ne naljutite, jer dijete nije raslo u normalnim okolnostima. Sva djeca iz doma su vrlo isprepadana, nesigurna, i onda to skrivaju bijesom, drskošću, agresivnim ponašanjem, i ima puno posla da se radi na njihovom ponašanju. To dijete ima vrlo ograničen vokabular, ograničeno znanje o stvarima, malo povjerenja ta djeca imaju u vas i neće da vam kažu šta od vas hoće, dakle, treba vremena da do njih prodrete“, istaknula je Azra Balta, hraniteljica.
Jedna od najpogubnijih nus pojava tehnološke revolucije jeste negativan utjecaj koji moderni uređaji poput mobitela, tableta, kompjutera ili jednostavno televizora, imaju na zdravlje i razvoj djece, popularnim rječnikom „ekranizam“ koji ubija njihove moždane ćelije i kreativnu energiju, ne dopuštajući im da se razviju u zdrave jedinke.
Neurofeedback je terapijska metoda osmišljena u NASA institutu s ciljem poboljšanja rada mozga i osnaživanja mentalnih sposobnosti, do čijeg je zastoja došlo usljed vanjskih faktora poput nedovoljne posvećenosti i zanemarivanja djece od strane roditelja.
Ankica Baković, psiholog i psihoterapeut ističe da se sa djecom razgovara o svemu, ali da, kada je u pitanju zdravlje, nema pregovora, jer je roditelj zakonski skrbnik svoga djeteta.
„Ako se dijete rodi sa zdravim mozgom, njegove moždane stanice su poput pjene, odvojene jedna od druge, a predfaktor da se te stanice povežu u mozgu jeste podražaj iz okoline. Intenzivan razvoj djeteta se događa u prve tri godine života, a kako dijete raste, ako nije bilo adekvatno stimulirano, uvijek se stimuliraju isti centri u mozgu, dok ostali atrofiraju. Centar će se razviti ako ga stimulirate. Da ste stimulirali dijete na govor sa šest mjeseci, ono bi ga razvilo, a vi ga razvijate sa pet godina“, navodi Baković, te dodaje da majke veoma „griješe kada djeci upale aplikacije, i ostave ih same“.
Baković je mišljenja da je prekomjerna upotreba ekrana, primaran faktor nestabilnosti kod djece, jer su ona koja funkcionišu uz nestabilne majke, i koja dobivaju dvostruke poruke, sklonija nesigurnosti.
„ Roditeljstvo je udaranje temelja zdravog čovjeka. Dajte šansu vašem djetetu da razvijanjem aktivnosti ne ubija samopouzdanje, jer ako ga ugurate u strukturu, u obrazac škola-kuća u kojem mu uvijek neko drugi osmišljava zabavu, ostaće nesigurno i zatvoreno. Jaslice i vrtić funkcionišu po principu strukture. Roditelji se čude što im dijete govori da mu je dosadno kada nema obdaništa ili škole, jer smo mi potisnuli to da se dijete zabavi sa šerpama, kašikama, naše dijete ne zna da se zabavi, jer smo navikli na to da su naša djeca uvijek u sistemu strukture“, istaknula je Baković.
S tim u vezi, suština je u poklanjanju veće doze povjerenja djetetu, u suportivnom stavu baziranom na principu „vjerujem da možeš“, u odnosu na dijete, kao i pružanju podrške djetetu i onda kada ono radi sporije i lošije, te kako Baković tvrdi „u pripremanju djeteta za život izvan kuće, što trebamo raditi od malih nogu.
„Dijete u 6. razredu osnovne škole ne zna učiti, pošto sa njim uči majka, na taj način šaljući mu poruku da je bespomoćno i da bi se bez nje izgubilo. Ne možemo od našeg djeteta očekivati nešto što nije u skladu sa obrascem njegovog mozga, jer zahtijevajući od njega da skoči metar i pol, a dijete može skočiti pola metra, dijete će biti isfrustrirano i isprepadano toliko, da na kraju od njega nećemo moći dobiti ni onoliko koliko ustvari može. Mi kao roditelji možemo učiniti to da naše dijete počne nazadovati. Sa rođenjem smo najpametniji jer imamo najveći broj stanica u mozgu koje nisu povezane, a već sa porodom gubimo stanice koje nisu stimulirane. Do treće godine dijete nikako ne smije biti izloženo ekranima“, navela je Baković, ističući da je metoda pomoću feedbacka obećavajuća, jer vidimo koji su realni kapaciteti djeteta, i koliko je njegov mozak zaista razvijen.
Panel koji je zatvorio ovogodišnji MAMF o kućnim ljubimcima i odrastanju, još je jednom potvrdio činjenicu o zdravom razvoju djece koja odrastaju uz kućne ljubimce, jer od malih nogu usvajaju i razvijaju pozitivne vrijednosti i osobine, poput požrtvovanosti i empatije.
„Dijete koje je odrastalo uz psa, nemoguće je da neće pokazati empatiju prema starijom osobi, trudnici. Medicinski je dokazano da djeca koja odrastaju uz psa, mačku, imaju bolji imunitet, jer odrastaju uz njihove bakterije, parazite na koži, pljuvački“, istaknuo je Bakir Hasković, trener pasa.
Uz bogat sadržaj ovogodišnjeg MAMF-a, i uprkos situaciji uzrokovanoj pandemijom, koja čini svoje da događaji koji se održavaju poprimaju drugačiju formu od dotadašnje, barem kada je u pitanju njihova posjećenost u odnosu na prethodne godine, najavljeno je održavanje narednoga MAMF-a, sa još bogatijom i raznovrsnijom ponudom sadržaja i panela, i u trajanju od dva dana, sa tendencijom da kao takav, iz konferencije preraste u pravi tradicionalni festival posvećen ženama.
Održavanje 4. Konferencije za mame podržali su: BH Telecom, dm drogerie markt BiH, Holdina i Energopetrol, Nestle, Violeta i Nekmar BiH