Školsko zvono će u većini škola ponovo zazvoniti 01. septembra. Najviše nervoze sigurno imaju roditelji prvačića. Ovih dana često se postavlja pitanje “da li je dijete spremno?”, “kako će savladati gradivo?”, “šta sve treba da zna prije polasaka u školu?” itd. Odlučili smo potražiti odgovore na ova i druga česta pitanja koja su karakteristična za početak nove školske godine.
Za početak: Šta je spremnost za školu?
To je sposobnost djeteta da bez većih poteškoća prati i savladava školski program koristeći svoje sposobnosti, iskustva i motive. Spremnost je rezultat sazrijevanja, učenja i razvoja.
Šta sve uključuje ?
* Tjelesnu spremnost (određenu težinu i visinu, snagu mišića i tjelesnu izdržljivost, da nema problema sa sjedenjem, stajanjem, kretanjem, usvojene navike normalnog hranjenja, sna, kontrole izlučivanja)
* Psihomotoričku razvijenost (mnoge vještine: hodanje, trčanje, oblačenje, fina pokretljivost pojedinih mišića); veća spretnost i preferirana upotreba ruke, oka i noge jedne strane tijela
* Intelektualnu zrelost (spoznavanje svijeta, uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama, razvijenost opažanja, mišljenja, pažnje i pamćenja, kao i prilagođavanje novim i promjenljivim situacijama)
* Razvijen govor (slušanje, praćenje i razumijevanje uputa, jasan izgovor, rječnik koji se odnosi na svakodnevene pojave i predmete, priopćavanje svojih misli i potreba)
* Emocionalnu spremnost (prepoznavanje i kontrola emocija, odgađanje zadovoljenja vlastitih potreba, odvajanje od roditelja i samostalno funkcioniranje, vrednovanje vlastitih postignuća)
* Socijalnu spremnost (uspješna komunikacija s vršnjacima i odraslima, samostalnost i suradnja, usvajanje normi ponašanja i slijeđenje pravila)
* Motivaciju i interes za učenje i školske aktivnosti Za početak osnovnog školovanja su zrela sva ona djeca, bez obzira na svoju dob, koja su po svojoj tjelesnoj i psihičkoj razvijenosti podjednaka s prosječnom djecom što su po zakonu školski obveznici.
ŠTO ZNAJU I MOGU PROSJEČNI ŠESTOGODIŠNJACI?
PODRUČJE MOTORIČKOG RAZVOJA GRUBA MOTORIKA
• Dobro vlada svojim tijelom (dobra ravnoteža i koordinacija pokreta)
FINA MOTORIKA – djeca mogu
• Presavijati papir po modelu (npr izraditi brod, kapa, čaša i sl.)
• Tačnije izrezivati razne oblike škarama/makazama
• Kod modeliranja glinom koristiti se tehnikom izvlačenja
• Koristiti nož za rezanje i mazanje
• Upotrebljavati nož i vilicu/viljušku pri jelu
• Vezati mašnu
• Prišti gumb/dugme
• Pri crtanju – sigurno povlačiti okomite, vodoravne i kose crte (precrtati npr romb po modelu ili štampanim slovima napisati ime i prezime – pri čemu neka djeca još zrcalno izvrću slova i brojeve)
PODRUČJE GOVORNOG RAZVOJA
• Artikulacija glasova je usvojena, iako su radi ispadanja prednjih zubi moguće distorzije kod izgovora pojedinih glasova (s, z,c,š,ž,č,ć,dž i đ)
• Gramatička pravila su uglavnom usvojena (iako još može pogriješiti u padežima, broju i sl.)
• Razvijena je tzv. glasovna analiza (sposobnost raščlambe riječi na glasove) – dijete razumije da riječ „mama” tvore glasovi m-a-m-a
• Kao i tzv. glasovna sinteza – sposobnost spajanja glasova u riječ (razumije da glasovi z-ek-o se mogu spojiti u riječ „zeko”)
• Svakako se konzultirajte s logopedom ukoliko dijete ima neke teškoće u izgovoru, s glasovnom analizom i sintezom ili imate neke druge dileme
• U komunikaciji upotrebljava izraze uljudnosti i zna adekvatno pozdraviti
PODRUČJE SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA
• Sve je uspješnjia kontrola izražavanja emocija (tzv. samoregulacija)
• Dijete konotrolira svoje ponašanje samousmjeravajućim govorom
• Uviđa negativan učinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja
• Emociju ljutnje više izražava verbalno (ruganje, izazivanje, svađanje i vrijeđanje) nego li fizički
• Rjeđe su eksplozije bijesa
• U skladu s boljom samoregulacijom i razvijenijim govorom, djeca se mogu bolje dogovorati s drugima i sposobnjii su za kooperativni grupni rad
• Norme ponašanja su uglavnom usvojene i djeca mogu slijediti pravila
• Jako je izražena potreba za inicijativom, pa im treba omogućiti da sami biraju npr. aktivnosti (i pomoći im u završavanju istoga)
• Istovremeno često previše očekuju od sebe, pa im treba pomoći u određivanju granica
• Povezano s tim, i dalje se uče podnositi neuspjeh („da neke stvari jednostavno ne znamo dobro raditi i da to ne znači da smo mi loši”)
• U ovom razdoblju neka djeca postaju vrlo osjetljiva, a pogotovo na kritiku (lakše se rasplaču, imaju dojam da su svi protiv njih, da ih nitko ne voli) – važno je naći ravnotežu u tome da ih saslušate i prihvatite njihove osjećaje i istovremeno ne pretjerate u tome
• Prisutni su neki tipični razvojni strahovi – npr. od zvukova kao što su zvono, glasanje kukaca i ptica ili od duhova, vještica, nekoga pod krevetom ili od toga da će se mami nešto dogoditi ili od groma, munje ili od samoće (biti sam u krevetu…)
• Samostalni su u obavljanju fizioloških potreba i higijenskim navikama
• Počinju shvaćati pojam smrti, iako još treba puno konkretnih primjera i objašnjavanja
• Jedan od pokazatelja zrelosti za školu je i izražena motivacija i interes za učenje i školske aktivnosti
PODRUČJE SPOZNAJNOG RAZVOJA
Vidljiv je napredak u spoznajnom razvoju u smislu sve bolje diskriminacije onoga što dijete vidi, čuje i radi. Mišljenje se mijenja na način da dijete stvara pojmove, bolje razumije razne pojave i povezanost među stvarima i pojavama. Mogu zamišljati i hipotetske situacije i izvoditi zaključke (npr što ćemo kada idemo van, a vidimo da vani pada kiša).
• PAŽNJA o Hotimična pažnja u ovoj dobi varira 10-15 minuta, a uz verbalne poticaje može se zadržati i znatno duže
• PAMĆENJE – poveća se tačnost i opseg pamćenja
• OPAŽANJE BOJA – znaju sve osnovne boje kao i nijanse boja
• POJAM VREMENA o Razlikuju prošlost i budućnost, ali su pri tome još jako orijentirani na vlastito iskustvo o Znaju dane u tjednu i godišnja doba
• POJAM RELACIJA o Razlikuju lijevo i desno, na sebi i drugima o Razumiju pojmove gore, dolje, iza, ispod o Mogu povezati ove pojmove (gore lijevo…)
• PARAMETRI VELIČINE – razumiju što znači uzak,, širok, nizak, visok
• POJAM BROJA o Razumiju pojam količine do 10 (mogu oduzeti ili zbrojiti, na konkretnim materijalima) o Prepoznaju brojke i mogu ih pridružiti traženoj količini (nije važno da ih znaju napisati!) o Mogu mehanički brojati do 30
• Razlikuju i imenuju krug, trokut i kvadrat
Sretno!